Moždani udar izbliza: Bolest zbog koje se OBAVEZNO zove Hitna pomoć

Foto: Pixabay.com

Poznavanje simptoma moždanog udara može ubrzati javljanje bolesnika Hitnoj pomoći i posledično smanjenje mortaliteta i invaliditeta. Zato, ako ne možete da se nasmešite, da izgovorite jednostavnu rečenicu, isplazite ravno jezik ili podignete ruke, zovite Hitnu pomoć.

Moždani udar je posledica oštećenja krvnih sudova koji ishranjuju ćelije mozga, i može nastati ili usled zapušenja krvnog suda ugruškom (najčešće iz aterosklerotičnih krvnih sudova), kada nastaje infarkt mozga, ili pucanja krtog, bolesnog krvnog suda, kada nastaje moždano krvavljenje.

Po mehanizmu nastanka, moždani udar je isto što i srčani udar, samo što je drugi organ u pitanju. Međutim, kliničko ispoljavanje moždanog udara je mnogo složenije i raznovrsnije nego tegobe kojima počinje infarkt srca. Naime, mozak je organ koji komanduje svim čovekovim funkcijama, te u zavisnosti od mesta zapušenja krvnog suda, to jest, zone oštećenja mozga, zavisi i simptomatologija bolesti. Najčešći simptomi su oduzetost desne ili leve polovine tela (lica, ruke i noge), nemogućnost govora, izgovaranja ili razumevanja govora ili i jedno i drugo, trnjenje jedne polovine tela, nesigurnost i ozbiljno zanošenje u hodu, smetnje vida, duple slike, zbunjenost ili čak teška, do tad nepoznata glavobolja.

Ovi simptomi počinju naglo, i potrebno je da se osoba koja ih oseti odmah javi službi hitne medicinske pomoći koja će ga odvesti na pravo mesto na dalje lečenje. Veoma je važno što pre se obratiti lekaru, jer postoji terapija, koja ukoliko se primeni u prva tri sata od razvoja bolesti, uspešno leči preko 60 odsto bolesnika u našoj sredini. Ova terapija se primenjuje i kod nas, i to u više od 20 zdravstvenih centara u Srbiji. U Srbiji se na ovaj način leči oko jedan odsto obolelih od moždanog udara, u Sloveniji tri odsto, a u svetskim razmerama od jednog do 15 odsto, koliko se leči u najrazvijenim zemljama.

Prema rečima dr Ivana Milojevića, moždani udar može da se leči, ali samo ako se lečenje započne na vreme, to jest što ranije po pojavljivanju simptoma. Upravo zbog toga je široka edukacija stanovništva o rizicima, simptomima, znacima moždanog udara, aktiviranju službe hitne medicinske pomoći, kao i načinu lečenja i rehabilitacije ovih bolesnika od izuzetne važnosti. Mnoge studije u svetu i kod nas su pokazale da se samo dobro organizovanom zdravstvenom službom, brzim i adekvatnim odgovorom celog zdravstvenog sistema mogu gotovo u potpunosti povući svi simptomi i znaci moždanog udara, i smanjiti nastale komplikacije.

Strukovna medicinska udruženja koja se bave najnovijim dostignućima iz oblasti lečenja moždanog udara postavila su preporuke za lečenje, u kojima se kao prvi zadatak javlja skraćenje vremenskog perioda od pojave simptoma do završetka adekvatne terapije. Imperativ je da taj period bude tri do četiri i po sata. Cilj je da oboleli stigne do bolnice u prvih 60 minuta od pojave simptoma, kako bi se dodatna dijagnostika završila u sledeća dva sata, i odmah zatim započela adekvatna terapija.

Leave a Reply