Stručni skup na temu atrijalne fibrilacije okupio interniste i neurologe Pomoravskog okruga.

U Jagodini je 15. Maja 2019 godine u hotelu „Wing“ uz veliku pomoć ADOC farme održan stručni skup koji je okupio interniste i neurologe Pomoravskog okruga. Na skupu je govorio prof. dr Goran Milašinović, direktor Pejsmejker centra KCS, kardiolog, i eminentni stručnjak u oblasti aritmija.

 

Imali smo izuzetno zadovoljstvo da prisustvujemo ovom stručnom skupu i informišemo se još više o atrijalnoj fibrilaciji. Podsećamo, atrijalna fibrilacija je jedan od uzročnika moždanog udara. Obzirom na kampanje u vezi Evropskog dana moždanog udara, želimo da skrenemo pažnju javnosti na atrijalnu fibrilaciju, o čemu smo nedavno pisali. Prezentaciju o pejsmejkerima održao i dr Marko Lazić, internista iz Opšte bolnice Ćuprija, sa kojime smo nedavno pričali o ovoj temi.

prof. dr Goran Milašinović

 

Podsećamo da je atrijalna fibrilacija najčešća  srčana aritmija koja nastaje u levoj pretkomori srca. Prati je nepravilni srčanim rad i izostanak pretkomorske kontrakcije. Zbog ovoga u dzepu (aurikuli) leve pretkomore postoje uslovi za nastajanje krvnih ugrušaka koji zatim mogu izazvati infarkte mozga, tj. moždane udare. Smatra se da do 30% moždanih udara može izazvati neprepoznata atrijalna fibrilacija.

dr Marko Lazić

Prof. Milašinović je govorio o ulozi i značaju flekainida za lečenje poremećaja srčanog ritma, a nas je naročito interesovao deo o tome kako dijagnostikovati subliničku atrijalnu fibrilaciju. To je atrijalna fibrilacija bez simptoma, dakle pacijent nema neke tegobe, ne javi se lekaru, a postoji mogućnost da se stvori krvni ugrušak koji će izazvati moždani udar.

prezentacija prof. dr Milašinovića. U pozadini se vidi naš poster

Deo prezentacije je bio posvećen novim metodama za otkrivanje atrijalne fibrilacije. Sada postoji i iPhone EKG aplikacija, pametni satovi koji beleže puls i EKG i olakšavaju otkrivanje nepravilnog srčanog rada.

mogućnosti za praćenje srčanog rada su napredovale

Nas je zanimalo koje su preporuke u vezi sistemataskog skrininga opšte populacije. Skrining su medicinski preventivni pregledi gde se masovno poziva populacija sa ciljem ranog otkrivanja bolesti u trenutku kada ne postoje simptomi bolesti. Prof. Milašinović nam je ukazao da su sredstva za snimanje EKG-a razna, te da sada postoje aparati za merenje krvnog pritiska koji snimaju EKG kada registruju neravnomeran puls i taj EKG se šalje lekaru, postoji mogućnost snimanja EKG-a i prilikom merenja temperature,  ali da time nije rešen problem u potpunosti, jer ova merenja obavljamo kada pacijent nešto oseti. Preporuke postoje za korišćenje implantabilnog aparata koji automatski neprekidno snima ekg – vrši monitoring srčanog ritma. Ovaj aparat košta oko 1000 eura i može se upotrebiti kod više pacijenata.

Implantabilni aparati koji konstatntno snimaju EKG

 

Zaključak je da sistematski skrining kod opšte populacije nije isplativ, što je potvrdila Studija kod koje su stanovnici jednog grada u Švajcarskoj populacije oko 25000 stanovnika pozivani i svima je urađen EKG. Pronađeno je samo 1% atrijalne fibrilacije . Preporuka kod starijih od 65 godina je “oportunističko merenje pulsa”, dakle, kad pacijent dolazi u kod lekara na pregled merenje pulsa 15 sekundi, ili ukoliko sam pacijent prijavi plapitacije (osećaj nepravilnog rada – preskakanja srca). Iz ovoga možemo da zaključimo da je jako bitno da ako osetite nepravilan rad srca to prijavite lekaru. Ponovićemo da to može biti simptom atrijalne fibrilacije, i da u tom slučaju postoji opasnost od nastanka tromba koji kasnije može izazvati moždani udar.

U proteklom periodu želeli smo da Vam ukažemo na značaj atrijalne fibrilacije, čuli šta eminentni stručnjaci preporučuju, a ovo je sve idealan uvod u Svetsku nedelju srčanog ritma koja se obeležava od 3. do 9. juna, o čemu ćemo detaljnije pisati.

Leave a Reply